Marginalija #7.2.

'Preko-schengen-ski raj'': ali ne za Hrvatsku

 

Zašto?

Prostor 'Schengena' je bez unutarnjih granica između država koje su potpisale Schengenski sporazum. Hrvatska nije (očigledno) još dostojna da postane dio zajednice i šengenske povlastice. Ali… stotine tisuća dubioznih migranata jesu… pa smiju gaziti preko hrvatskoga tla, remetiti mir domova na svom putu u bezbožni i besplatni raj i dobrodošlo ulaziti u šengenski raj…

Europa, ujedinjena ili ne, očigledno i definitivno, ne može ili nije sposobna učiti od povijesti i prošlih vremena… Ili ne mari… Nažalost isto vrijedi i za nas.

Nije li to tako sjajna prilika za smišljeno prikriveno ponižavanje i maltretiranje i naroda i vlasti RH…

Ali, puštaju nas u ERM II (Europski tečajni mehanizam) i Bankovnu uniju. Blago Hrvatima, opet ćemo biti u nekoj uniji i uživati do besvijesti u novčanom unitarizmu … sve to zahvaljujući ''svjetonazoru'' i ''tihom i predanom radu'' dužnosnikā i upraviteljā na dobrobiti i sreći nacije.

Su-narodnjaci svih tih dužnosnika i upravitelja -svih uzrasta i oba spola- su pogibali, ostali kljasti, bili zarobljavani, silovani, mučeni, batinani, ponižavani, osuđivani i zatvarani, razbolijevali se… da bismo mogli uvesti monetu kune i lipe… Kupci ostavljaju lipe na blagajnama trgovina kao, ah, suvišne, beznačajne i nevrijedne, ma kaj će mi to. Ne kaže li se lipa do lipe milijun…?!

'Money, money, money, its a funny world, ehe'...

Po kojim i kakvim djelima, gestama, ponašanju i učincima društvenih i političkih dužnosnika i upravitelja u dosadašnjih dvadeset godina ćemo ih pamtiti?! Kakav trag ostaje iza njih u vremenu i prostoru novih stoljeća…

Osim auto-cesta što je inicirao i provodio Predsjednik Tuđman…? Kakav trag i spomen ostaje iza svakog od nas?

Zašto još nije postavljen nijedan Potpredsjednik Vlade RH za intenzivno unapređivanje i razvoj ekonomske sfere već 30 godina? A hrvatske ekonomije nema bez hrvatskoga naroda… Svaka domena u društvu se plaća novcem koji se dobije novostvorenom vrijednošću i zaradom u proizvodnji i industriji. Svaka.

Vrijeme je za nabrajanje naših slijepih pjega, slijepih kutova jer moramo imati temelj- polazište-sidro od kojega počinjemo i kojemu se stalno vraćamo i obraćamo kada nam ide i dobro i loše…

I jedno ne beznačajno pitanje: Koliko su, općenito, Hrvati napravili za Europu, a koliko je Europa učinila za Hrvate i Hrvatsku?! Tko je koga više zadužio—kvantitativno i kvalitativno?! Ako smo mi oduvijek Europljani, zašto nismo postavili ovo pitanje? Štoviše, zašto se nismo udostojili naći približni odgovor?
Možda nismo mogli ili stigli (boreći se i umirući umjesto Europe)?

 

12.7.2020.

          Brojač posjeta: 346                                                                                                                                  Dizajn: Aleksandar Kostjuk